Follow us

Možete li zaista biti feministkinja i konturisati obraze?

Žene današnjice su definitivno nešto drugo u odnosu na one koje su živele pre dvadeset, pedeset i sto godina. Poslovi kojima se bave i karijere koje biraju su mnogo raznovrsnije, i sada, više nego ikada u istoriji, muškarci i žene su izjednačeni po mnogim pitanjima. Međutim, da li imamo predrasude prema feministkinjama i njihovom spoljašnjem izgledu? Da li očekujemo da mlade dame i žene koje se bave takozvanim „muškim" poslovima treba da izgledaju više nalik muškarcima?

MissBloom TEAM
zenstvene feministkinje

Aktivistkinja, autor i javni govornik Skarlet Kurtis kaže da je osetila krivicu kada je na dan protesta u čijoj organizaciji je učestvovala odvojila sat i po vremena za nameštanje frizure i šminke. Tada se zapitala da li je ona istinska feministkinja kada je u stanju da odvoji toliko vremena na doterivanje.

ŽENSTVENE FEMINISTKINJE

Nije iznenađujuće što smo u 2019. godini došli do toga da se pitamo da li neko može zaista biti feministkinja i da istovremeno konturiše obraze. Kao da se od feministkinja današnjice očekuje da izgledaju grubo i neženstveno, ali evo i objašnjenja za to. Drugi talas feminizma desio se 1960. godine i borio se za to da žene stave svoje pravo ispred identiteta.

Do tada, ispoljavanje ženstvenosti nije bio izbor - već pravilo. Borci za ženska prava tog vremena borili su se da sruše kulturološku ideju ženske lepote kako se žene ne bi cenile samo po spoljašnjem izgledu, seksepilu i sposobnosti da očiste kuću, već i po svom doprinosu i radu. Pedeset godina kasnije, moderne feministkinje su ostale malo zatečene. U svetu u kom smo okruženi svim mogućim izborima, one koje se odluče da svoje vreme posvete modi i šminkanju rade nešto sto je u suštoj suprotnosti od onoga za šta su se feministkinje prvobitno borile.

Moda bi trebalo da se doživi kao lična ekspresija, šminka kao nešto što nas čini lepšim i zadovoljnijim, a pink boja srećnijim. Međutim, ako bismo ovo radile sa idejom da sebi osiguramo muškarca, onda sigurno ne bismo bile na dobrom putu.

Mada deluje kao da mladi momci žele devojke u džinsu sa opuštenom kosom i stavom IDGAF (I Don’t Give a F***). Ali ono što modu feministkinja čini posebnom jeste to što nema pravila. Poslednjih pet decenija žene su promenile svet a da nisu morale ni da dođu u kontakt sa puderom ili karminom. Sa druge strane, menjale su svet i u dugim balskim haljinama i savršeno okruglim loknama.

Nema pravila!

Pogledajte Emu Votson i Megan Markl, žene koje su oličenje old school izgleda i sofisticiranosti, ali zato čim otvore usta, potpuno vas zakucaju elokventnošću. Ili Ališu Garzu, osnivačicu pokreta Black Lives Matter, koja je poslednjih pet godina provela u protestima i menjanju svesti noseći duge pletenice i ni manje ni više nego crveni ruž – simbol promene i pobede.

Sara Sofi Fliker, nacionalni organizator Women Marcha (marša u čast žena), izgleda kao lik iz bajke sa cvetnom haljinom, potpuno crnom kosom, kožom belom kao sneg i crvenim karminom.

Ona je zaista jedna od najuglednijih žena, koja je poslednjih godinu i po dana provela podižući troje dece i istovremeno boreći se za prava žena. Džamila Džamil, žena koja je napisala poznatu knjigu „Feminists Don’t Wear Pink" (Feministkinje ne nose roze), ima jednu izreku koju valja zapamtiti. „Ženi manikir nikada nije potreban, ali ga ona možda želi i možda uživa u lepim i urednim noktima. Potrebni su joj hrana, voda i seks, ali manikir je jednostavno zabavan hobi."

Feminizam se suštinski svodi na dve stvari: da žene imaju jednaka prava i jednake izbore da rade šta žele sa tim pravima.

Na jednom od protesta, priča Skarlet Kurtis pod nazivom #FreePeriods, gde je tema bila da se olakša pristup menstrualnim proizvodima, ona je odabrala da nosi crvenu haljinu i full šminku na licu.

Naravno, vaše je pravo da izađete iz kuće sa masnom kosom bez trunke šminke i da vas drugi dožive ozbiljno, ali je isto tako jednako moguće sve to i sa savršenom frizurom i puno šminke. To je istinska jednakost.

FEMINISTIČKI MODNI DETALJI

1850. Haljina sa cvetovima se smatrala manje striktnim odevnim komadom

1912. Moć karmina! Trenutak kada je Elizabet Arden predala karmin na ženskom protestu u Njujorku

1920. Komfor koji je promovisala Koko Šanel. Korseti su zamenjeni za udobnost

1960. Otpor prema ograničenjima i drugačiji pogled na ženstvenost. Mini suknja postaje simbol

1966. Sve što muškarci nose žene mogu još bolje da iznesu. Na primer muški smoking

1974. Dajan fon Furstenberg, čuvena haljina sa vezivanjem oko struka, jer rajferšlus je noćna mora

1980. Jakne i blejzeri sa naramenicama su postali uniforma poslovne žene

2018. Zlatni globus i trenutak kada su svi učesnici izašli u crnoj odeći kako bi odali počast #MeToo pokretu

Tekst: Miss Bloom redakcija

PROČITAJTE JOŠ

<<<<<<< HEAD ======= >>>>>>> master